Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu 2011.-a

Poštovani, tražite li Gospodina?
Prorok Izaija poručuje:
 „Tražite Gospodina dok se može naći… Nek bezbožnik put svoj ostavi i neka se vrati Gospodinu koji je velikodušan u praštanju. Jer moje misli nisu vaše misli i puti moji nisu vaši puti – riječ je Gospodnja. Visoko je iznad zemlje nebo, tako su visoko puti moji iznad vaših putova i misli moje iznad vaših misli.“ Iz 55, 6-9)
Istina, čovjek svojim duhom i radom sve više širi svoje gospodstvo nad prirodom.
To mu je božansko poslanje (Post. 1,28)
Plodovi toga rada i osvajanja, istraživanja i dostignuća sve više postaju zajedničko dobro ljudske obitelji.
Ali, javlja se pitanje smisla i vrijednosti čovjekove djelatnosti.
Koja je svrha svih ti napora?

• Ako je to samo gomilanje stvari koje za par godina bacamo na deponij i palimo, čemu to?
• Nagli veliki napredak čovjekova dostignuća na području materijalnog svijeta mijenja često i sadržaj religioznog razmišljanja.
• Vidimo da čovjek mnoge stvari ne koristi dugo, a onda ih baca.
• Često je i problem, gdje baciti? Mnoge stvari brzo ustanovi da mu i ne trebaju.

Ali Boga čovjek stalno treba.

• Čovjek ne može ostvariti svoje čovještvo bez Boga.
• Ne može postići svoj smisao, riješiti svoje otuđenje u materiji.

Upravu je onda  Izaija kad kaže. „Tražite Gospodina dok nije kasno."
U Hrvatskoj se raspada svaki peti brak.
Što to čovjek traži?
Mi kršćani ipak na vrijednost ljudske djelatnosti gledamo očima vjere.
Krasno to govori i Psalmista u pslamu 145:
„Blizu je Gospodin onima koji ga traže.“
Znanstvenici istražuju nešto što nazivaju „česticom bog“ ili „Božjom česticom“
O kakvoj se čestici radi?

Naime, znanstvenici žele naći temeljni „građevinski blok“ materije. To bi mogla biti jedna čestica ili skup čestica.
Još nitko u to nije siguran.
Prvi fizičar koji to otkrije steći će nagradu moći, slavu i priznanje cijeloga svijeta.
Traženje toga građevinskog  bloka nije ništa novo.
Stari Grci Leukip i Demokrit postavili su zamisao " ATOMA" još 400 godina prije Krista.

• Postojanje toga atoma dokazao je 1808 . John Dalton.
• Manje čestice od atoma otkrili su 1897. i nazvali  elektron.
• Protone su pronašli 1911. a neutrone 1932.
• Međutim ti dijelovi atoma još uvijek su golemi u usporedbi sa substancama koje su kasnije otrkivene:
• pimeson 1974,
• čestica omega 1964.
•  psi čestica 1974.
• „W“ i „Z“ čestice 1983.

Svakako čestitamo fizičarima, ali ako postoji čestica „bog“ i ako je fizičari pronađu, što će imati u rukama?
Ništa od trajne vrijednosti ako se tu zaustave.

• Tražeći česticu „Bog“ vrijedno je jedino ako nas ono vodi do većeg slavljenja Svemogućeg Boga koji je sve stvorio.
• Bog je isto tako velik u najmanjim pojedinostima kao i u svim velikim.

Tko je onda kao Bog?
Nitko…

• I nijedan ljudski duh ne može prodrijeti u otajstvo Boga: od uvijek i zauvijek, svugdje i na svakom mjestu.
• Ljubav, ljubav, po ljubavi i od ljubavi.
• Ljubazan, srdačan, koji tješi, prijatelj, brat, otac, majka, milosrdan, pun samilosti, snage, pomoći, oslobođenja, spasenja.

Zanimljivo kao to vidi Sv. Pavao u svom pismu Filipljanima:
„Meni je živjeti Krist.“

• On svjedoči duboku ljubav i privrženost prema životu s Kristom i u Kristu.
• Sav život proistječe od Krista, sve je djelovanje usmjereno prema Kristu.

To piše Pavao koji se mogao kao apostol, mistik, znanstvenik natjecati s drugima, ne on želi biti svima jednak.
Time je zacrtao ispravan put kršćaninu, bratsko zajedništvo i međusobno poštivanje u poniznosti.

• Dakle sve je milost i dar od Boga.
• Sve od Boga dolazi.
• Za vjernika je najveća radost pripadati Bogu i slijediti ga.

Treba paziti, jer u čovjeku uvijek nanovo izbija oholost.
Nju on može nadvladati jedino vjerom u Boga stvoritelja i spasitelja.

                                               Župnik